Vojni savezi Analiza odbrane Rusko-ukrajinski sukob

Švedska se pridružuje Finskoj radi ulaska u NATO

13 Avril 2022

Od kraja Drugog svetskog rata, Švedska i Finska dele zajedničku sudbinu u Evropi. Dve zemlje su tako zadržale neutralan stav tokom Hladnog rata, nisu pristupile ni NATO-u ni Varšavskom paktu, pa čak nisu ni pristupile Evropskoj ekonomskoj zajednici uprkos dubokoj demokratskoj kulturi i bliskim vezama sa zapadnoevropskim zemljama i dramatičnim epizodama poput asignata švedskog premijera Olofa Palmea. Nakon raspada sovjetskog bloka, Stockholm i Helsinki su se zajednički pridružili Evropskoj uniji 1995. godine, ali u odsustvu prijetnje na istoku, ni jedan ni drugi nisu željeli ući u NATO, iskazana neutralnost je savršeno odgovarala očekivanjima javnog mnijenja u obje zemlje. . Od 2010-ih, i sa usponom ruske vojske, u dvije skandinavske države počeo je da se javlja temeljni pokret u korist takvog članstva, bez dobijanja većine u javnom mnijenju, i nailazeći na određeno neprijateljstvo dijela političke klase. .

Sa sve agresivnijim stavom Moskve prema susjedima, i Stockholm i Helsinki su se približili svojim zapadnim partnerima, uključujući i vojnu oblast, bez prelaska Rubikona, dok su postepeno oba javna mnijenja bila sve naklonjenija članstvu u NATO-u. Uoči ruskog napada na Ukrajinu, još uvijek su bili podijeljeni po tom pitanju, s tim da se polovina Šveđana i Finaca izjasnila za takvo članstvo, dok se druga polovina protivila. Izbijanje neprijateljstava 24. februara, međutim, imalo je efekat strujnog udara u glavama dviju zemalja, a jasna većina Šveđana i Finaca, preko 60%, od tada se izjasnila za pridruživanje svoje zemlje Atlantskom savezu, a krajem prošle sedmice finska premijerka Sanna Marin javno je objavila da sada namjerava započeti parlamentarne konsultacije za ulazak njegove zemlje u NATO.

Marin Anderson nato Vojni savezi | Analiza odbrane | Rusko-ukrajinski sukob — Švedska premijerka Magdalena Andersson (u prvom planu) i njena finska kolegica Sanna Marin tokom jutrošnje zajedničke konferencije za novinare na kojoj su objavile odluku dvije skandinavske zemlje da se pridruže NATO-u

Međutim, kao i 1995. godine, Finska je htela da pokrene zajedničku dinamiku sa svojim prvim partnerom i saveznikom, Švedskom, i zato je finski lider jutros otišao u Stokholm da se sastane sa švedskom koleginicom Magdalenom Andersson kako bi definisala zajednički stav. na ovu temu. Na kraju ovog sastanka dvije zemlje su saopštile da se obavezuju na zajednički pristup pristupanju NATO-u, i to u kratkom roku, “u roku od nekoliko sedmica” prema riječima finskog premijera, a “prije kraja juna” za svog švedskog kolegu. S obzirom na socio-ekonomske i demokratske pokazatelje dviju zemalja, malo je sumnje da se ovo pristupanje može izvršiti brzo, što je glavni imperativ da se spriječi Rusiju da provede mjere odmazde i pretjerane prijetnje koje bi potencijalno mogle spriječiti takav proces.

Ostalo je 75% ovog članka za čitanje, pretplatite se da biste mu pristupili!

Les Klasične pretplate omogućiti pristup
članci u njihovoj punoj verzijii bez reklamiranja.

Meta-Defense slavi 5. godišnjicu!