Budući da je Turska predmet brojnih evropskih sankcija nakon intervencije u Siriji, Libiji i raspoređivanja snaga u istočnom Mediteranu protiv Grčke i Kipra, predsjednik Erdogan je znao da će zahtjev za članstvo Finske i Švedske za njega biti težak sredstva pritiska za ublažavanje ovih sankcija i prisiljavanje dviju skandinavskih zemalja u njihovu podršku kurdskim pokretima. Čvrsto držeći svoje protivljenje pristupanju dviju zemalja Atlantskom savezu, RT Erdogan je zapravo postigao svoje ciljeve, a ako se u službenim saopštenjima za javnost pozdravlja ukidanje veta Ankare na ova pristupanja, otvarajući put ubrzanom pristupanju procesu da bi odgovorili na rastuću rusku prijetnju, Stokholm i Helsinki, ali i Amerikanci vrlo vjerovatno, morali su popustiti pred brojnim turskim zahtjevima, od kojih neki neće proći bez određenih problema u njihovoj implementaciji.
Turski zahtjevi pokrivali su nekoliko tačaka, a sve su prihvatili Šveđani i Finci tokom pregovora održanih na marginama samita NATO-a u Madridu. Prvo, Ankara je zahtijevala prekid švedskog embarga na isporuku sistema naoružanja Turskoj, te da dvije skandinavske zemlje započnu odbrambeno-tehnološku saradnju sa turskom industrijom. Ovaj zahtjev je značajan, jer u određenim oblastima omogućava zaobilaženje sankcije koje provode druge evropske zemlje koje onemogućavaju industrijsku i tehnološku odbranu angažovan od RT Erdogana oko petnaest godina. To se posebno odnosi na pomorske i podvodne pogonske tehnologije, kao i na određene kompozitne materijale i visokotehnološke legure koje Turskoj nedostaju za nastavak određenih programa, poput tenka Altay.
Drugo, Švedska i Finska se obavezuju da više neće podržavati kurdske političke pokrete YPG i da će voditi čvrstu politiku protiv kurdskih terorističkih organizacija koje prijete Turskoj, posebno PKK. Međutim, Helsinki i posebno Stokholm zauzeli su blagonaklone stavove prema kurdskoj dijaspori, posebno pozdravljajući vođe YPG-a i Pešmerge. Ovo će biti posebno kritično u Švedskoj, budući da se vlada Magdalene Andersson samo prije nekoliko sedmica odupirala prijedlogu za nepovjeru zahvaljujući podršci Poslanik Amineh Kakabaveh kurdskog porijekla i sama bivša Pešmerga, a potonja je to jasno označila ova politička podrška bila je uslovljena švedskom nacionalnom podrškom kurdskom cilju. Uz to, Ankara je od Stokholma i Helsinkija dobila garanciju da će dvije skandinavske zemlje pozitivno odgovoriti na zahtjeve Turske za izručenje mogućih vođa terorističkih pokreta, što neće proći bez značajnih talasa protesta u obje zemlje, na političkom nivou tako i na društvenom nivou.
Ostaje da se pročita 75% ovog članka,
Pretplatite se za pristup!
Les Klasične pretplate omogućiti pristup
članci u njihovoj punoj verzijii bez reklamiranja,
od 6,90 €.
Prijava za bilten
Registrujte se za Meta-Defense Newsletter primiti
najnoviji modni članci dnevno ili sedmično
[…] date, održavaju neutralan stav i stoga imaju veliku stratešku autonomiju. Zahtjev za članstvo Švedske i Finske u Atlantskom savezu, nakon ruske agresije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, mijenja karte […]
[…] zatim, dok su Finska i Švedska podnijele zahtjev za ulazak u NATO, turski predsjednik je stavio veto na to, službeno kako bi Stockholm i Helsinki pooštrili svoje stavove protiv aktivista […]