Djelimična mobilizacija i nuklearno oružje, treba li se bojati izjava Vladimira Putina?

Od jutrošnjeg govora Vladimira Putina na ruskim javnim kanalima, veliko uzbuđenje je zahvatilo evropske medije, a samim tim i javno mnjenje u cjelini. Suočen s onim što se svakim danom sve više pojavljuje kao operativni ćorsokak, ruski predsjednik je najavio 3 ključne mjere kako bi pokušao da preokrene situaciju u svoju korist u Ukrajini i Evropi. Ova javna izjava ruskog predsjednika, koju je nekoliko minuta kasnije podržao i ministar odbrane Sergej Čojgu, podigla je ovaj rat koji je počeo 24. februara na novu fazu, podižući bauk totalnog i nuklearnog rata u Evropi. Međutim, potrebno je imati globalnu percepciju materijalnosti ovih najava i prijetnji, kao i njihovu međusobnu artikulaciju kao i sa postojećom realnošću, da bi se razumjela njihova svrha.

Prvo, Vladimir Putin je najavio delimičnu mobilizaciju, odnosno 300.000 ljudi, kako bi ojačao vojni sistem u Ukrajini, među muškarcima od 18 do 65 godina sa statusom rezerviste i sa vojnim iskustvom, čak i daljim. Nakon ove predsjedničke objave, Sergei Choigou je precizirao da će samo dio od ovih 300.000 ljudi zapravo biti mobilisan u kratkom roku, te da će se slučajevi proučavati pojedinačno u svakoj oblasti. Međutim, od jutros su mnogi mladi Rusi u strahu da će biti mobilisani na sve letove koji polaze sa ruskih aerodroma za Tursku, Azerbejdžan ili Bjelorusiju. Ostaje činjenica da čak i djelomična primjena djelomične mobilizacije predstavlja veoma težak izazov za ruske vojske, koje trenutno nemaju potrebnu opremu za naoružavanje i opremanje ovih pomoćnih snaga, što sugerira da bi one mogle imati ulogu sigurnosne i teritorijalne kontrole, umjesto da pojačaju jedinice fronta.

ukrajinski vojnik stoji na napuštenom ruskom tenku u blizini Iziouma u oblasti Harkova 11. septembra 2022. u ukrajini 6365854 Vojni savezi | Analiza odbrane | Nuklearno oružje
Ruske oružane snage izgubile su veliki broj kritične opreme tokom prvih 6 mjeseci rata u Ukrajini, čineći mogućnost konvencionalne vojne pobjede malo vjerovatnom.

Druga najava Vladimira Putina odnosi se na organizaciju "referenduma o samoopredeljenju" krajem nedelje u 4 oblasti koje su delimično kontrolisane od strane ruskih snaga, odnosno oblasti Herson, Zaporožja, Donjecka i Luganska. Poput onog koji je organizovan na Krimu nakon intervencije ruskih specijalnih snaga 2014. godine, i ovdje je cilj djelovati, sa stanovišta ruskog zakona, a samim tim i javnog mnijenja u zemlji, pripajanje ovih teritorija Rusiji, tako da kako bi im se dodijelio isti status kao i svim ruskim teritorijama, posebno u pogledu mogućnosti korištenja cjelokupnog ruskog vojnog arsenala radi zaštite teritorijalnog integriteta zemlje. Činjenica da ove referendume ne priznaje međunarodna zajednica nema nikakvog uticaja na cilj koji ovde traži Vladimir Putin.


LOGO meta obrana 70 Vojni savezi | Analiza odbrane | Nuklearno oružje

Ostaje da se pročita 75% ovog članka,
Pretplatite se za pristup!

Les Klasične pretplate omogućiti pristup
članci u njihovoj punoj verzijii bez reklamiranja,
od 6,90 €.


Prijava za bilten

Registrujte se za Meta-Defense Newsletter primiti
najnoviji modni članci dnevno ili sedmično

Za dalje

DRUŠTVENE MREŽE

Poslednji članci