U slučaju sukoba Kine i Tajvana, Narodnooslobodilačka vojska se ne može nadati vojnom uspjehu 2026., čak ni u slučaju blokade Tajvana, prema simulacijama koje je proveo CSIS.
Dok je pažnja evropskih lidera i vojnika, sasvim logično, sada usmerena na Rusiju i direktne i izazvane posledice sukoba u Ukrajini, američki stratezi su prvenstveno usmereni na predviđanje razvoja političkog i potencijalno vojnog sukoba između Vašingtona i Pekinga u Pacifika i Indijskog okeana.
Glavni predmet trvenja između dvije svjetske supersile nije nitko drugi do ostrvo Tajvan, autonomno od 1949. nakon što su nacionalističke snage Čang Kaj Šeka, poražene od komunističkih snaga Mao Cetunga, napustile kontinent da bi uspostavile autonomnu vladu na ostrvo.
Ako je tokom 90-ih i 2000-ih, saradnja između Tajpeja i Pekinga bila jedan od stubova kineske ekonomske revolucije, za dobrobit oba protagonista, Narodna Republika Kina nikada nije odustala od svojih ambicija za ponovno ujedinjenje, čineći jedan od stubova pregovore sa Sjedinjenim Državama ranih 70-ih radi suprotstavljanja sovjetskoj moći.
Tenzije su se značajno povećale na tu temu dolaskom na vlast predsjednika Xi Jinpinga, koji je od svog prvog mandata obnovio Tajvan i pretvorio ga u provinciju Narodne Republike Kine, strateškim ciljem, čak i ako je to zahtijevalo oružanu intervenciju.
Istovremeno, kineske oružane snage, podržane vrlo dinamičnom industrijom i izvanrednim planiranjem, doživjele su zadivljujući napredak, prije svega kroz prisilnu izgradnju prvorazredne flote na otvorenom moru i jednako efikasne i velike zračne snage.
Do te mjere da su najviši oficiri Pentagona zaduženi za ovo kazalište otvoreno upozoravali na rizik od sukoba oko Tajvana u kratkom roku, a SAD su uvjerile zemlju u svoju zaštitu u slučaju kineske vojne agresije.
Upravo u tom kontekstu Američki think tank Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) proveo je seriju simulacija procijeniti kakve bi mogle biti posljedice amfibijskog i vazdušnog vojnog napada snaga Narodnooslobodilačke vojske na Tajvan 2026. godine, kao i posljedice američke i japanske intervencije da priteknu u pomoć svom savezniku.
Datum 2026. nije beznačajan, jer je admiral Phil Davidson, tadašnji komandant američkih snaga na Pacifiku, 2021. izjavio da jekineska vojna intervencija protiv Tajvana mogla bi se dogoditi prije 2027, godina nastavljena, od, od strane američke mornarice et američko ratno zrakoplovstvo kao ključni datum za potencijalnu promjenu snaga na Pacifiku.
Osim toga, treći mandat predsjednika Xi Jinpinga također će završiti 3. godine, iako je izmijenio kineski ustav kako bi mu se omogućilo da se kandiduje za novi mandat izvan planiranih dva.
Bez i najmanjeg iznenađenja, ove simulacije koje je sproveo CSIS ipak nam omogućavaju da bolje razumijemo probleme i dinamiku ovog teatra.
Ostaje da se pročita 75% ovog članka,
Pretplatite se za pristup!
Les Klasične pretplate omogućiti pristup
članci u njihovoj punoj verzijii bez reklamiranja,
od 6,90 €.
Prijava za bilten
Registrujte se za Meta-Defense Newsletter primiti
najnoviji modni članci dnevno ili sedmično
[…] […]
[…] su se brzo razvili tokom ove godine na planeti. To je slučaj s ostrvom Tajvan, objektom ambicija kineskog predsjednika Xi Jinpinga, ali i Perzijskim zaljevom s porastom vojnih sposobnosti […]
[…] sada najvažnija tema za brigu američkih armija. Činjenica je da su simulacije oko zauzimanja Tajvana, procjene koje su iznijeli visoki australski vojni i politički dužnosnici, ili […]
[…] Američke i savezničke zračne baze u zapadnom Pacifiku, na Guamu i u Japanu, bit će masovno napadnute od strane kineskih snaga, čineći ih neoperativnim tokom značajnog vremenskog perioda. U ovoj hipotezi, Carrier Groups i […]