Predsjednik Erdogan podiže ulog za članstvo Švedske u NATO-u

Predsjednik Joe Biden je prije nekoliko dana javno objavio da očekuje da će američki Kongres prihvatiti nabavku 40 novih lovaca F-16V Viper, kao i 80 kompleta za modernizaciju kako bi turske zračne snage mogle nositi dio svojih F-16. C/D flota prema ovom novom, znatno efikasnijem standardu, posebno zahvaljujući AESA AN/APG-83 radaru. Za Bijelu kuću se radilo o tome da od predsjednika Erdogana dobije da povuče veto na temu pristupanja Švedske i Finske NATO-u, na zahtjev ovih zemalja nakon ruske agresije na Ukrajinu. Čovjek bi pomislio da bi ovaj snažan gest američke izvršne vlasti, dok je Turska i dalje pod jarmom američkih sankcija nakon što je Ankara nabavila rusku protivavionsku bateriju dugog dometa S-400, bio dovoljan da nagovori Turske vođa. Nije se desilo.

Zaista, dan nakon objave američkog predsjednika, predsjednik Erdogan je najavio da neće odobriti članstvo Švedske u Atlantskom savezu, osim ako Stokholm ne pristane na izručenje 130 kurdskih izbjeglica, kao i turskih protivnika Turskoj. Za turskog predsjednika, ove izbjeglice su zapravo identificirane kao teroristi i zapravo moraju biti predate pravosudnom sistemu njegove zemlje. Nadalje, formulacija koju koristi RT Erdogan, „Moramo početi izručenjem 130 terorista...“, sugerira da je ova zabrana tek prva na dugačkoj listi, koja bi se mogla ticati i drugih članica NATO-a, a koje bi također pružale sklonište izbjeglicama koje Ankara optužuje za terorizam. . Podsjetimo s tim u vezi da je jedini zvanični zahtjev za izručenje koji je Ankara do sada prenijela Stockholmu, bila je o Bulentu Kenesu, bivšem glavnom uredniku dnevnika Today's Zaman, koju je Ankara optužila da pripada političkoj stranci propovjednika Fetullaha Gulena, Erdoganovog protivnika koji se sklonio u Sjedinjene Države, a potonji je optužio da je bio izvor pokušaja državnog udara 2016. godine.

Prirodno je nezamislivo da Stokholm izruči 130 izbjeglica turskom pravosuđu, posebno ako su spisi optužnica koje je Ankara poslala vrlo ograničeni, kao što je bio slučaj za Bulenta Kenesa čiji je zahtjev za ekstradiciju odbio švedski Vrhovni sud. Zapravo, nema sumnje da formulisanjem zahtjeva ovog naloga predsjednik Erdogan dobro zna da švedske vlasti neće moći povoljno, čak i djelomično, odgovoriti. Zapravo, zauzimanjem takvog stava, ova potonja također mora predvidjeti da će u potpunosti blokirati proces pridruživanja Švedske NATO-u, u veoma napetom periodu u Skandinaviji kada Rusija pojačava svoje provokacije i demonstracije snage, te da će zahtjev za pristupanje dvije skandinavske zemlje morale su od samog početka dobiti povoljan odgovor i izuzetno skraćen proces pristupanja kako bi se izbjegle bilo kakve uzvratne mjere od strane Moskve. Dakle, šta tačno Erdogan želi ovim?

Ostatak ovog članka rezerviran je za pretplatnike

Les Klasične pretplate omogućiti pristup
svi artikli bez reklama, od 1,99 €.

Prijava za bilten