Zračne snage 4 skandinavske zemlje sada će djelovati kao ujedinjene snage

Četiri zemlje koje čine Skandinaviju, Dansku, Finsku, Norvešku i Švedsku, dijele, osim svoje istorije i hladnog vremena, mnoge geografske, demografske i ekonomske karakteristike. Dakle, imaju relativno malu populaciju, 4 m za Dansku, 5,8 m za Finsku, 5,5 m za Norvešku i 5,5 m za Švedsku, za veoma prostranu teritoriju, 10,5 m km2,2 za Dansku (zbog Grenlanda), 2 340.000 km2 za Finsku , 385.000 km2 za Norvešku i 450.000 km2 za Švedsku. Zapravo, ove 3 od ove zemlje imaju vrlo nisku gustinu naseljenosti, između 16 i 23 stanovnika po km2 za Finsku, Norvešku i Švedsku, ali 160 stanovnika po km2 za dansku metropolu, naspram, na primjer, 105 stanovnika/km2 u Francuskoj i 230 stanovnika/km2 u Njemačkoj. Oni također imaju nominalni BDP po glavi stanovnika značajno veći od evropskog prosjeka, od 53.000 dolara u Finskoj do skoro 100.000 dolara po glavi stanovnika godišnje u Norveškoj, koja ima koristi od značajnih resursa ugljovodonika, u poređenju sa evropskim prosjekom od 42.000 dolara.

Osim što slični jezici nalaze svoje korijene u njihovoj vikinškoj povijesti i određenog apetita za namještajem u ravnim paketima, Skandinavci dijele i nezavidnu karakteristiku, da su na prvoj liniji fronta suočeni s ruskom vojnom moći. Samo dvije od 4 zemlje dijele kopnenu granicu sa Ruskom Federacijom, Finskom 1340 km i Norveškom 196 km, ali sve skandinavske obale, bilo u Baltičkom moru (Finska, Švedska i Danska), u Sjevernom moru ( Norveška, Danska) ili u Norveškom moru (Norveška), direktno su dostupne svim ruskim baltičkim ili sjevernim flotama, dok je skandinavski zračni prostor u direktnom kontaktu sa ruskim. Do sada su, uprkos ekonomskim, društvenim i kulturnim vezama koje su ujedinjavale ove zemlje, birale različite putanje, da su Danska, Finska i Švedska ušle u Evropsku uniju za razliku od Norveške, a Danska i Norveška su ušle u NATO za razliku od Finske i Švedske, dve tradicionalno dve zemlje. privržen stavu koji je bio utoliko neutralniji što je svaka želja za približavanjem NATO-u odmah dovela do oštre reakcije i brojnih prijetnji iz Moskve.

Bez obzira na to, kada su ruske snage počele svoju ofanzivu na Ukrajinu u februaru 2023. godine, nivo percipirane prijetnje širom Evrope porastao je za nekoliko stupnjeva, posebno za zemlje koje su se osjećale najugroženije, poput Baltika i njihovih skandinavskih kolega. U stvari, nakon nešto više od 3 mjeseca rata, Helsinki i Stockholm su zajednički objavili svoju kandidaturu za ulazak u NATO, koristeći prednost kako jasne promjene u njihovom javnom mnijenju, tako i činjenice da Moskva tada, a i danas ostaje, nije bila u stanju da efektivno prijeti obje zemlje, a njene trupe su koncentrisane na Ukrajinu. Ako je ovaj pristup u konačnici bio složeniji nego što se očekivalo, posebno zbog eksploatacije od strane Mađarske i Turske, to će istovremeno omogućiti pokretanje direktnih razgovora za bolju saradnju i integraciju snaga od 4 zemlje. To je sada gotova stvar, barem što se tiče zračnih snaga. Zaista, prema norveškoj štampi, Načelnici generalštabova skandinavskih zračnih snaga najavili su da će od sada djelovati kao jedinstvene oružane snage.

Ostatak ovog članka rezerviran je za pretplatnike

Les Klasične pretplate omogućiti pristup
svi artikli bez reklama, od 1,99 €.

Prijava za bilten