Djelomična mobilizacija i nuklearno oružje, trebamo li se bojati izjava Vladimira Putina?

Od jutrošnjeg govora Vladimira Putina na ruskim javnim kanalima veliko je uzbuđenje zahvatilo europske medije, a posljedično i javno mnijenje u cjelini. Suočen s onim što se svakim danom sve više pojavljuje kao operativni zastoj, ruski je predsjednik najavio 3 ključne mjere kojima će pokušati okrenuti situaciju u svoju korist u Ukrajini i Europi. Ova javna izjava ruskog predsjednika, koju je nekoliko minuta kasnije podržao i ministar obrane Sergey Choigou, odvela je ovaj rat koji je započeo 24. veljače u novu fazu, podižući avet totalnog i nuklearnog rata u Europi. No, potrebno je imati globalnu percepciju materijalnosti ovih najava i prijetnji, kao i njihovu međusobnu artikulaciju, kao i s postojećom stvarnošću, da bi se razumjela njihova svrha.

Najprije je Vladimir Putin najavio djelomičnu mobilizaciju, odnosno 300.000 ljudi, radi jačanja vojnog sustava u Ukrajini, među muškarcima od 18 do 65 godina sa statusom rezervista i vojnim iskustvom, čak i dalekim. Nakon ove predsjedničke najave, Sergei Choigou je precizirao da će samo dio od ovih 300.000 ljudi zapravo biti mobiliziran u kratkom roku, te da će se slučajevi proučavati pojedinačno u svakoj oblasti. Međutim, od jutros su na sve letove koji su polazili iz ruskih zračnih luka za Tursku, Azerbajdžan ili Bjelorusiju nasrnuli mnogi mladi Rusi u strahu od mobilizacije. Ostaje činjenica da čak i djelomična primjena djelomične mobilizacije predstavlja vrlo težak izazov za ruske vojske, koje trenutno nemaju potrebnu opremu za naoružavanje i opremanje ovih pomoćnih snaga, što sugerira da bi one mogle imati ulogu sigurnosne i teritorijalne kontrole, a ne jačanje prednjih jedinica.

Druga najava Vladimira Putina odnosi se na organizaciju "referenduma o samoopredjeljenju" krajem tjedna u 4 oblasti koje su djelomično pod kontrolom ruskih snaga, naime u Hersonskoj, Zaporožskoj, Donjeckoj i Luganskoj oblasti. Kao i onaj organiziran na Krimu nakon intervencije ruskih specijalnih snaga 2014., ovdje je cilj djelovati, sa stajališta ruskog zakona, a time i javnog mnijenja u zemlji, pripajanje ovih teritorija Rusiji, tako da kako bi im se dodijelio isti status kao i svim ruskim teritorijima, posebice u pogledu mogućnosti korištenja cjelokupnog ruskog vojnog arsenala za zaštitu teritorijalne cjelovitosti zemlje. Činjenica da ti referendumi nisu priznati od međunarodne zajednice nema nikakvog utjecaja na cilj kojemu ovdje teži Vladimir Putin.

75% ovog članka ostaje za pročitati,
Pretplatite se za pristup!

Les Klasične pretplate omogućiti pristup
članaka u punoj verziji, A bez reklame,
od 6,90 €.

Prijava za bilten