Japan, Njemačka: idemo li prema pojavi novih hipertehnoloških vojski?

Za Berlin i Tokio veliko je iskušenje krenuti prema stvaranju hipertehnoloških vojski oslanjajući se na svoje značajne resurse kako bi odgovorili na svoje demografske i društvene nedostatke.

Nekoliko dana nakon početka ruske ofenzive na Ukrajinu, njemački kancelar Olaf Scholz objavio je, pred Bundestagom, njegova namjera da dovede obrambene napore zemlje “iznad 2% BDP-a”, prekidajući sa tri desetljeća kroničnog nedovoljnog ulaganja Bundeswehra, koja je danas više administracija nego operativna vojska.

Nekoliko mjeseci kasnije na red je došla i japanska Liberalno-demokratska stranka, koja zemljom vlada od 2012. njegova namjera da znatno poveća obrambene napore zemlje, razbijanjem željeznog stropa koji je ograničavao financiranje japanskih snaga samoobrane na 1% BDP-a, i dovesti taj napor, opet, na 2% svih resursa koje zemlja proizvede u jednoj godini.

Prije nekoliko dana japanski premijer Fumio Kishida ponovio je tu ambiciju, kako bi odgovorio na rastuće napetosti s Kinom, uključujući oko Tajvana, ali i na prijetnju Sjeverne Koreje.

Međutim, ove dvije zemlje dijele mnoge karakteristike koje im daju jedinstvene specifičnosti u području obrambenih napora. Dapače, i Berlin i Tokio se mogu osloniti na njih vrlo značajna proračunska sredstva za 4. odnosno 3. ekonomiju na planeti, dok se obje suočavaju sa značajnim demografskim ograničenjima.

Nadalje, nijedna od njih nije ograničena značajnim obrambenim izdacima povezanim s provedbom snaga nuklearnog odvraćanja, niti čak značajnom projekcijom moći, zbog njihove zajedničke naslijeđene povijesti s kraja Drugog svjetskog rata.

Kao što ćemo vidjeti, svi ovi čimbenici imaju tendenciju dati budućim njemačkim i japanskim oružanim snagama jedinstvene karakteristike, otvarajući put pojavi novog oblika oružanih snaga, nazvanih hipertehnološkim, nakon 2030. godine.

Doista, na ovaj bi datum njemački BDP trebao iznositi 5.000 milijardi dolara, prema pretpostavkama o budućem rastu i inflaciji. S naporom iznad 2%, Bundeswehr će tada imati više od 100 milijardi dolara svake godine za svoje operacije, 35% više od proračuna francuske, britanske ili čak indijske vojske na ovaj datum, prema trenutnim predviđanjima.

Što se Japana tiče, s BDP-om koji je već danas jednak 5.000 milijardi dolara, obrambeni napor od 2% omogućio bi japanskim snagama samoobrane da imaju treći godišnji proračun za obranu na više od 115 milijardi dolara godišnje 2030. godine.

Usporedbe radi, japanski obrambeni proračun u 2022. iznosi 54 milijarde dolara, što mu već sada omogućuje da uspostavi više nego respektabilnu vojsku od 250.000 ljudi, tisuću borbenih tenkova, 250 borbenih aviona, 22 podmornice i 38 razarača i fregata.

Ostatak ovog članka namijenjen je samo pretplatnicima

Les Klasične pretplate omogućiti pristup
svi članci bez oglašavanja, već od 1,99 €.

Prijava za bilten