Predsjednik Erdogan podiže uloge za članstvo Švedske u NATO-u

Predsjednik Joe Biden je prije nekoliko dana javno objavio kako očekuje da američki Kongres prihvati nabavu 40 novih borbenih aviona F-16V Viper, kao i 80 kompleta za modernizaciju kako bi turske zračne snage mogle nositi dio svojih F-16 C/D flota prema ovom novom, znatno učinkovitijem standardu, posebno zahvaljujući radaru AESA AN/APG-83. Za Bijelu kuću bilo je pitanje kako od predsjednika Erdogana ishoditi da povuče svoj veto na temu pristupanja Švedske i Finske NATO-u, nakon zahtjeva ovih zemalja nakon ruske agresije na Ukrajinu. Moglo bi se pomisliti da bi ova snažna gesta američke izvršne vlasti, dok je Turska i dalje pod jarmom američkih sankcija nakon što je Ankara kupila rusku protuzračnu bateriju dugog dometa S-400, bila dovoljna da nagovori Tursku vođa. Nije se dogodilo.

Doista, dan nakon američke predsjedničke objave, predsjednik Erdogan je objavio da neće odobriti članstvo Švedske u Atlantskom savezu, osim ako Stockholm ne pristane Turskoj izručiti 130 kurdskih izbjeglica kao i turskih protivnika. Za turskog predsjednika, te su izbjeglice zapravo identificirane kao teroristi i zapravo moraju biti predani pravosudnom sustavu njegove zemlje. Nadalje, formulacija koju je upotrijebio RT Erdogan, “Moramo početi s izručenjem 130 terorista...”, sugerira da je ova zabrana samo prva na dugom popisu, koji bi se mogao ticati i drugih članica NATO-a, koje bi također pružile utočište izbjeglicama koje Ankara optužuje za terorizam . Podsjetimo u tom smislu da je jedini službeni zahtjev za izručenje koji je Ankara do sada poslala Stockholmu, bio je o Bulentu Kenesu, bivšem glavnom uredniku dnevnika Today's Zaman, kojeg Ankara optužuje da pripada političkoj stranci propovjednika Fetullaha Gulena, protivnika Erdogana koji je našao utočište u Sjedinjenim Državama, a potonji ga optužuje da je u početku pokušaja državnog udara 2016. godine.

Naravno, nezamislivo je da Stockholm izruči 130 izbjeglica turskom pravosuđu, pogotovo ako su spisi optužnica koje je poslala Ankara vrlo ograničeni, kao što je bio slučaj s Bulentom Kenesom čiji je zahtjev za izručenje švedski Vrhovni sud odbio. Zapravo, nema sumnje da formuliranjem zahtjeva ove naredbe, predsjednik Erdogan dobro zna da će švedskim vlastima biti nemoguće pozitivno, čak i djelomično, odgovoriti. Naime, ovakvim držanjem potonja mora predvidjeti i da će potpuno blokirati proces pristupanja Švedske NATO-u, u vrlo napetom razdoblju u Skandinaviji kada Rusija pojačava svoje provokacije i demonstracije sile, te da će zahtjev za pristupanje od dviju skandinavskih zemalja morala je od samog početka dobiti povoljan odgovor i krajnje skraćeni pristupni proces kako bi se izbjegle bilo kakve mjere odmazde od strane Moskve. Dakle, što Erdogan točno želi time?

Ostatak ovog članka namijenjen je samo pretplatnicima

Les Klasične pretplate omogućiti pristup
svi članci bez oglašavanja, već od 1,99 €.

Prijava za bilten