LMinimalni odbrambeni napor, koji je NATO uspostavio na 2% BDP-a za svoje članice, sve se češće dovodi u pitanje i ocjenjuje kao anahron i nedovoljan, dok je nekoliko analiza o aktuelnim geostrateškim razvojima nedavno objavljeno preko Atlantika.
Bez obzira na rezultate američkih predsjedničkih izbora 2024., moguće je da će Washington uskoro izvršiti pritisak na svoje evropske saveznike da povećaju ovaj prag i tako izbalansiraju nemoguću globalnu stratešku jednadžbu koja se pojavljuje.
rezime
Geneza praga od 2% za odbrambene napore NATO-a
Pravilo minimalnog odbrambenog napora od 2% BDP-a unutar NATO-a danas se, kako u javnom mnjenju, tako i u velikom dijelu zapadne političke sfere, doživljava kao prag efektivnosti koji omogućava osiguranje sveobuhvatne kolektivne sigurnosti.
Zapravo, za mnoge bi ovaj prag bio uspostavljen nakon naučenih i složenih proračuna, evaluacija i projekcija, kako bi se odredio optimalni iznos. Međutim, to nije slučaj, naprotiv.
U pripremama za samit NATO-a u Cardiffu 2014. godine, politički i vojni lideri NATO-a dobili su posebno tešku misiju, da pronađu maksimalan iznos zajedničkih odbrambenih napora, prihvatljivih za sve članice alijanse tokom ovog samita. Tako se pojavio prag od 2%, kao i rok 2025. bez ikakvog drugog međuograničenja, jer je to bio najbolji kompromis prihvatljiv za sve dionike.
Za mnoge tadašnje lidere ovaj sporazum je bio simboličan i vrlo neobavezujući, sa svojim posebno dugim rokom koji im je omogućavao da odlože odgovornost pronalaženja potrebnih sredstava do sljedećeg mandata, pa čak i sljedećeg. Štaviše, jasno je da do ruske ofanzive na Ukrajinu, velika većina evropskih zemalja, ali i Kanada, izgledalo je daleko od toga da su bile posebno zabrinute ovom posvećenošću.
Čak i nakon toga, Belgija, Kanada, Portugal i Italija neće poštovati rok do 2025. godine, ponekad i dosta, a da se ne brinu više nego s pravom (Luksemburg je primjer), s druge strane, zbog vrlo visokog BDP-a po glavi stanovnika i vrlo niska populacija).
Donji prag odbrambenog napora od 2% koji je NATO uspostavio 2014. godine, stoga predstavlja samo najniži zajednički politički imenitelj njegovih članica, štoviše 2014. godine, kada je percepcija prijetnje bila radikalno drugačija od današnje.
Ruske vojske mnogo moćnije 2030. nego 2022
Prijetnja, a posebno prijetnja koju Rusija predstavlja Evropi, evoluirala je između 2014. i danas, i obećava da će se još više razvijati u godinama koje dolaze, bez obzira na završetak sukoba u Ukrajini.
Ostaje da se pročita 75% ovog članka,
Pretplatite se za pristup!
Les Klasične pretplate omogućiti pristup
članci u njihovoj punoj verzijii bez reklamiranja,
od 6,90 €.
Prijava za bilten
Registrujte se za Meta-Defense Newsletter primiti
najnoviji modni članci dnevno ili sedmično
Ovo bi bila odlična vijest za BITD French.
Kada vidimo njen kapacitet za inovacije čim se ubrizga novac, postoje dobri razlozi da vjerujemo u budućnost utjecaja Francuske :)