โMoramo dovesti obrambene napore za francusku vojsku na 3% BDP-a, kao tijekom Hladnog rata! ยป Zasigurno ste ฤuli ovu reฤenicu posljednjih mjeseci, ako pratite francuske ili europske obrambene vijesti.
Doista, razvoj prijetnji, posebno u Europi, pa ฤak iu pogledu nuklearnog odvraฤanja, baca sumnju na relevantnost praga od 2% ciljanog LPM-om 2024-2030, koji se ฤini nesposobnim da vojskama pruลพi potrebna sredstva da razumno ostvare svoju buduฤnost misije.
Kao ลกto je ฤesto sluฤaj, ova vrsta izvjesnosti viลกe se temelji na snaลพnom osjeฤaju, kao i na odreฤenim povijesnim, ekonomskim, druลกtvenim pa ฤak i vojnim preฤacima, nego na konstruiranoj analizi hipoteze.
Dakle, kako bi francuska vojska mogla izgledati da je imala proraฤun jednak 3% BDP-a zemlje? Je li ova hipoteza uฤinkovita u odgovoru na prijetnje? Prije svega, je li to realno i primjenjivo s obzirom na brojne izazove i ograniฤenja na koje vojske moraju odgovoriti?
Sommaire
Evolucija francuskih obrambenih napora od Hladnog rata do dobrobiti mira
Od 1950. do 1970., obrambena potroลกnja Francuske predstavljala je u prosjeku 5% bogatstva koje proizvede zemlja svake godine. Ova vrlo visoka stopa objaลกnjava se kombiniranim djelovanjem Hladnog rata i sovjetske prijetnje, posebno goruฤe u tom razdoblju, ali i dvama kolonijalnim ratovima u kojima su sudjelovali, u Indokini i zatim u Alลพiru.
Iznad svega, u istom razdoblju zemlja se obnovila od posljedica Drugog svjetskog rata i njemaฤke okupacije, uz vrlo znaฤajan napor u reindustrijalizaciji iu odreฤenim tehnoloลกkim podruฤjima, ukljuฤujuฤi nuklearnu energiju, koja je duboko transformirala gospodarstvo zemlje. .
Dakle BDP po stanovniku u Francuskoj porastao je s 10 500 USD na gotovo 16 000 USD tijekom desetljeฤa 1960.-1970.. BDP zemlje, sa svoje strane, takoฤer je otiลกao s 15 milijardi dolara 1950. na 126 milijardi dolara 1970., da bi se skoฤio na 1060 milijardi dolara 1990. i 2650 milijardi dolara 2022. ฤak i prilagoฤeno za inflaciju, razumijemo razloge koji su prisilili Francusku da posveti takve postotke svojim obrambenih napora do 1970. godine, te dio razloga koji su doveli do pada tih napora od 1980. godine.
Teลกko je, pod ovim uvjetima, usporeฤivati โโobrambene napore 1970. godine od 3,06%, a one koje danas toj istoj funkciji posveฤuje drลพava, kako one gospodarske, socijalne, politiฤke, industrijske, tehnoloลกke, pa ฤak i meฤunarodne, bez usporedbe su s ลกto su tada bili.
Ograniฤenja praga od 2% BDP-a za francuske obrambene napore
Meฤutim, vojske u rekonstrukciji, sa obrambeni napor od oko 2%, ฤini se vrlo neprikladnim za odgovor na sigurnosne izazove koji poprimaju oblik, posebno nakon transformacije ruskog gospodarstva i druลกtva, stavljajuฤi vojske i obrambenu industriju u srediลกte drลพavnog djelovanja.
I s dobrim razlogom, s obrambenim naporima od 2% BDP-a, francusko odvraฤanje moฤi ฤe se osloniti samo na 4 SSBN-a i dvije eskadrile strateลกkih bombi, vojska na jake kopnene operativne snage od samo 77 000 vojnika, ojaฤanih istina, velikim dijelom od 80 pripadnika nacionalne garde.
Ove snage su naoruลพane sa samo 200 borbenih tenkova, 600 borbenih vozila pjeลกaลกtva i neลกto viลกe od stotinu topniฤkih sustava, te 10 do 20 raketnih bacaฤa dugog dometa, daleko manje nego ลกto ruska obrambena industrija proizvede u jednoj godini.
Francuska mornarica nije niลกta bolja, sa svojim jedinim nosaฤem zrakoplova, operativnom aberacijom, svojih ลกest juriลกnih podmornica, svoja tri nosaฤa helikoptera, od kojih jedan sluลพi kao brod za obuku, i svojih petnaest prvoklasnih fregata, za zemlju ฤija metropola ima tri pomorska proฤelja, a koja ima najveฤu ekskluzivnu gospodarsku zonu koja se prostire na svim oceanima planeta.
Zraฤne i svemirske snage, konaฤno, morale su smanjiti svoje borbene zrakoplove na 185 zrakoplova, od kojih je tridesetak namijenjeno samo nuklearnoj misiji, pedesetak taktiฤkih i strateลกkih transportnih zrakoplova, petnaestak zrakoplova cisterni i ฤetiri Awaca, manje od deset protuprovalnih zrakoplova. -zrakoplovne i dalekometne proturaketne baterije. Ona viลกe nema ni visokouฤinkovite trenaลพere za obuku svojih pilota borbenih zrakoplova, te obuku pilota i pretplatnika u eskadrilama.
Buduฤi da je obrana relativna vjeลพba, prikladno je usporediti ovaj format francuskih vojski s 2% BDP-a, s 208 000 ljudi, s ruskim vojskama, s proraฤunom od 110 milijardi dolara ลกto je ekvivalentno 10% BDP-a, s 1,5 milijuna ljudi, na terenu 12 SSBN-a, viลกe od 500 strateลกkih projektila ICBM, stotinjak strateลกkih bombardera, 2500 do 3500 tenkova, 5000 oklopnih i borbenih vozila pjeลกaลกtva, viลกe od 2000 samohodnih topova i raketnih bacaฤa, 300 protuzrakoplovnih baterija velikog dometa i tisuฤa borbenih zrakoplova.
Svakako, Francuska nije jedina u suprotstavljanju ruskoj prijetnji u Europi i mnoge zemlje ulaลพu znaฤajne napore kako bi ponovno uspostavile ravnoteลพu u nepovoljnom odnosu snaga. Meฤutim, francuske vojske u Europi imaju resurse koje, osim njih, drลพe samo ameriฤki saveznici, ili ฤak i Britanci u odreฤenim sluฤajevima.
Kakve bi mogle biti francuske vojske kada bi Francuska izdvajala 3% vojnom proraฤunu?
U tom kontekstu, bi li poveฤanje obrambenih napora na 3% omoguฤilo ponovno uspostavljanje povoljne ravnoteลพe snaga, pred ruskom i globalnom prijetnjom, u Europi i drugdje? To bi, kao ลกto ฤemo vidjeti, vjerojatno bio sluฤaj.
Stoga bi promjene u formatu vojski, prelazeฤi s 2 na 3% BDP-a, bile mnogo osjetljivije nego ลกto su bile kada su prelazile s 1,5 na 2%, od 2016. do 2024. Doista, kao rezultat ovog prvog poveฤanja, koje je iznad sve je omoguฤilo vraฤanje vojski na toฤku proraฤunske ravnoteลพe u njihovom formatu, francuske snage joลก uvijek poลกtuju koliฤine ciljane Bijelom knjigom iz 2013., bilo u pogledu ljudi, oklopnih vozila, zrakoplova i brodova.
Suprotno tome, prelazak na 3%, omoguฤio bi oslanjanje na sva operativna i razvojna ulaganja koja su veฤ pokrivena prelaskom na 2%, kako bi se posvetili napori, upravo, znaฤajnoj evoluciji formata. Jer, uz BDP 2023. od 2650 milijardi eura, obrambeni napor od 3% omoguฤio bi poveฤanje vojnog proraฤuna sa 47 milijardi eura na gotovo 80 milijardi eura, odnosno dodanu vrijednost od 30 milijardi eura.
Francusko sredstvo odvraฤanja promijenjeno je da obuzda rusku prijetnju
Suoฤen s ruskom prijetnjom i moguฤom reorganizacijom europskog odvraฤanja, obrambeni proraฤun od 80 milijardi eura omoguฤio bi znaฤajno poveฤanje operativnog potencijala francuskog odvraฤanja, posebice s 4 na 6 SSBN-a.
Sa 6 SSBN-ova, francuska mornarica bi zapravo mogla trajno odrลพavati dva broda na moru, a treฤi u stanju pripravnosti 24 sata, neograniฤeno vrijeme, protiv broda u patroli i jednog u pripravnosti danas.
Meฤutim, porast moฤi ruske podmorniฤke flote, ali i masovni i neizbjeลพni dolazak bespilotnih letjelica za podvodno promatranje, poveฤat ฤe, u nadolazeฤim godinama, rizik da bi SSBN na moru mogao biti ugroลพen, stoga nesposoban za obavljanje svojih zadataka. misija odvraฤanja.
Meฤutim, ako nuklearna podmornica koja lansira projektile u more ima, priznajmo, 3% ลกanse da bude otkrivena tijekom svoje patrole ovim novim sredstvima, rizik koji moลพemo ocijeniti relativno niskim, to takoฤer znaฤi da Francuzi, i stoga bi europsko, odvraฤajuฤe drลพanje bilo ugroลพeno 10 dana u godini. Protivnik bi samo trebao biti malo strpljiv kako bi potencijalno eliminirao ovaj rizik.
Preostalo je joลก 75% ovog ฤlanka za ฤitanje, pretplatite se da biste mu pristupili!
Les Klasiฤne pretplate omoguฤiti pristup
ฤlanaka u punoj verziji, A bez reklame.
Meta-Defense slavi svoju 5. godiลกnjicu!
- 20% na vaลกoj Classic ili Premium pretplati, uz kod Metanniv24
Ponuda vrijedi od 10. do 20. svibnja za online pretplatu na novu Classic ili Premium, godiลกnju ili tjednu pretplatu na web stranici Meta-Defense.
Pozdrav,
Kakav bi bio format francuske vojske da smo iลกli na 5% BDP-a kao u vrijeme Hladnog rata?
Moลพemo li imati 3 GAN-a, 750 NGF-ova i nekoliko tisuฤa dronova tipa Neuron, 1500 MBT-ova, 1500 LRM-ova i 10 SSBN-ova?
Moลพemo li maksimalno poveฤati proizvodnju svog vojnog oruลพja/materijala/opreme bez poveฤanja duga/inflacije ili poreza/poreza/pristojbi?
Kao ลกto je objaลกnjeno u ฤlanku, ova priฤa o 5% odgovarala je potpuno drugom dobu, kada su francusko gospodarstvo i druลกtvo bili vrlo drugaฤije strukturirani. Iskreno, apsolutno ne vidim kako bi vojske mogle uฤinkovito iskoristiti obrambene napore na 5% BDP-a, a da zapravo nismo u totalnom ratu.
Osim toga, kako bi imali koristi od uฤinkovitog proraฤunskog povrata, proizvodnja oruลพja za francuske vojske mora biti jednaka onoj koja se izvozi. Stoga postoji oฤit prag u ovom podruฤju, prag adresabilnog trลพiลกta.