Je li francusko-njemačka konfrontacija, oko navodnog vodstva europskih obrambenih inicijativa, nadjačala ambicije Thierryja Bretona u pogledu Programa europske obrambene industrije?
Doista, tamo gdje se europski povjerenik nadao 100 milijardi eura za oživljavanje i jačanje europske obrambene industrije, te za financiranje ukrajinskih potreba da se suoče s Rusijom, to će od Europske unije dobiti samo 1,6 milijardi eura, kap u moru pred izazovima s kojima se treba suočiti.
Možemo nagađati, iza ove propuštene prilike za Europsku uniju, u najgorem trenutku, krije se miazma ovog sukoba između Pariza i Berlina, i veta Njemačke, koja se ne susreće s istim poteškoćama kao Francuska, da financira svoje europske ambicije u obrambenom smislu, a koja nema želju Francuzima, ali ni drugima, poput Italije, osigurati sredstva da izazovu vlastito vodstvo na ovom području.
Činjenica je da danas ovo sve manje šareno sučeljavanje, između Pariza i Berlina, za vodstvo europske obrane, znatno hendikepira kolektivni odgovor Europljana na rusku prijetnju i njihovu podršku Ukrajini.
Sommaire
Obrambena Europa: idealizirana francusko-njemačka ambicija, ali loše oblikovana
Paradoksalno, sama ideja Defence Europe, barem u svom konačnom obliku, dolazi iz francusko-njemačke inicijative. Godine 2017., nakon dolaska Emmanuela Macrona u Elizej i napetosti između Angele Merkel i Donalda Trumpa, Pariz i Berlin zajednički su se angažirali u nizu inicijativa s ciljem izgradnje ove Europe obrane, oko francusko-njemačkog para.
Ubrzo su slijedom zajednički najavili pokretanje nekoliko strukturnih obrambenih programa za budućnost europskih vojski, s borbenim zrakoplovom 6. generacije FCAS, MGCS za zamjenu tenkova Leclerc i Leopard 2, CIFS u području topništva, MAWS u području pomorske patrole i Tiger 3, koji se odnosi na borbene helikoptere.
U to je vrijeme francusko-njemačka kohezija bila tolika da su Emmanuel Macron i Angela Merkel čak razgovarali o stvaranju europske vojske, utirući put za pojavu Europe u globalnom koncertu supersila.
Brzo je, međutim, određena realnost počela nagrizati, a zatim i sasjeći te vjerojatno previše idealizirane ambicije. Tako je Berlin uzastopno napuštao programe Tiger 3, MAWS i CIFS, bilo da se okrenuo čisto nacionalnim rješenjima, bilo da se okrenuo američkoj opremi, dok su se odnosi između Berlina i Washingtona normalizirali.
Dva preživjela programa, FCAS i MGCS, naišla su na mnoge prepreke i u nekoliko navrata bili su na rubu propasti, u pozadini neslaganja oko pitanja podjele između francuske i njemačke industrije.
U oba slučaja bila je potrebna čvrsta intervencija resornih ministara dviju država da se one sačuvaju, a da im, štoviše, budućnost ne bude apsolutno zajamčena, naprotiv.
Ponovljeni napadi između Pariza i Berlina posljednjih mjeseci zbog pitanja obrane
Mora se priznati da su na ovom području sve donedavno napadi uglavnom dolazili iz Njemačke. To je bio slučaj kada je Olaf Scholz predstavio inicijativu Europski nebeski štit, u Pragu u kolovozu 2022., s ciljem stvaranja homogenog protuzračnog i proturaketnog štita u Europi.
To se zapravo temelji na tri protuzračna sustava, njemačkom Iris-T SLM, američkom Patriotu i izraelskom Arrowu 3, isključujući druge europske protuzračne sustave, poput francuskog SAMP/T Mamba. -Talijanski , ekvivalent Patriotu, ili francuski Mica VL i norveški Nasams, usporediv s njemačkim Iris-t SLM.
75% ovog članka ostaje za pročitati,
Pretplatite se za pristup!
Les Klasične pretplate omogućiti pristup
članaka u punoj verziji, A bez reklame,
od 6,90 €.
Prijava za bilten
Registrirajte se za Meta-Defense Newsletter primati
najnoviji modni članci dnevno ili tjedno